<p><strong></strong> <strong></strong><strong></strong><strong>Elektroencefalografija je neinvazivna, bezbolna dijagnostička metoda za ispitivanje aktivnosti mozga.</strong><br />Metoda se temelji na registraciji električnih potencijala mozga koji se registriraju u formi valova. Analizira se frekvencija valova u jednoj sekundi, njihov oblik i amplituda.<br />Svako odstupanje od normale ima svoje određeno dijagnostičko značenje.<br /><br />Elektroencefalografsko ispitivanje možemo podijeliti na dva dijela: na neurološki i neuropsihološki dio. <br /><br /><strong>Neurološki dio</strong><br />U neurološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Na neurološki dio EEG ispitivanja šalju se pacijenti kod kojih je na temelju anamneze i kliničke slike postavljena sumnja na epilepsiju i druge poremećaje svijesti, glavobolju, tumore mozga, ozljedu glave sa mogućom ozljedom mozga, krvarenja u mozgu, krvarenja ispod i iznad moždanih ovojnica, poremećeno održavanje ravnoteže, upale mozga i moždanih ovojnica, poremećaj spavanja, praćenje primijenjene terapije i neki metabolički poremećaji. <br /><br /><strong>Neuropsihološki dio</strong><br />U neuropsihološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Analizira se promjena frekvencije i amplituda EEG valova tijekom snimanja. <br />Neuropsihološki dio EEG-a temelji se na saznanju da svaki psihički podražaj koji može biti vanjskog ili unutarnjeg uzroka (u čovjeku) ima svoj korelat u mozgu, koji se manifestira u elektroencefalogramu tijekom snimanja.<br />Na ovaj dio EEG-a šalju se pacijenti s psihičkim poremećajima: poremećaj pažnje, poremećaj koncentracije, ADHD, neurotski poremećaji i poremećaj motorike kod onih ispitanika kod kojih je objektivni neurološki nalaz u granicama normale.<br />Nalaz neuropsihološkog dijela EEG-a omogućava nalaženje uzroka psihičkih poremećaja i u korelaciji sa psihološkim nalazom omogućava sigurnije postavljanje dijagnoze, a time i poduzimanje adekvatne terapije. <br />Za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike potrebno je uz neuropsihološki dio obavezno učiniti neurološki dio EEG ispitivanja zbog mogućih postojanja organskih promjena u mozgu koje mogu izazvati psihičke poremećaje. <br /><br /><strong>Kada je korisno raditi EEG: </strong></p> <ul> <li>kod sumnje na epilepsiju te kod praćenja terapije epilepsije</li> <li>kod upala mozga (meningitisa i encefalitisa)</li> <li>kod tumora mozga, povrede mozga</li> <li>demencije</li> <li>praćenja komatoznih stanja te potvrde moždane smrti</li> <li>poremećaja spavanja, npr. narkolepsije</li> </ul> <p>U dijagnostičke svrhe može se višekratno ponavljati i na taj način pratiti promjene funkcionalnog stanja živčanog sustava mozga.<br />Pretraga je bezbolna i neinvazivna.<br /><br /><strong></strong><strong></strong><strong>Poliklinika Kocijan-Hercigonja za neurologiju, psihijatriju, medicinu rada i športa i internu medicinu</strong> osnovana je 2003. godine. Osnivačica i direktorica prof.dr.sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja renomirani je i svjetski priznati stručnjak s područja neuropsihijatrije, posebice dječje psihijatrije.<br /> <br /> <strong></strong><em>"Od dijagnostičke vrijednosti kod glavobolja a osobito dijagnostičko značenje, EEG pretraga ima kod epilepsije, encefalopatija različitog uzroka, demencije kao i drugih neuroloških poremećaja."<br /><strong>prim.dr.sc. Božidar Faber</strong>, neuropsihijatar<strong></strong><strong><br /></strong> </em></p>